Nakon Beograda i Niša, i Čačak i Šabac će na jesen postati bogatiji za još jedan multipleks bioskop „Cine Grand “, koji će ljubiteljima zabave kinematografije i velikog platna pružiti nove mogućnosti doživljaja filmskih ostvarenja. U pitanju je domaći bioskopski lanac koji već ima bioskope u Beogradu i Nišu, a enterijeri u bioskopima čije je otvaranje planirano u Čačku 18. septembra i Šapcu 16. oktobra biće inspirisani prirodnim lepotama gradova. Naime, Cine Grand Big Čačak će kao i sam grad biti u duhu planinskih motiva, dok će Cine Grand Big Šabac odisati duhom reke, koje su prirodno okruženje ovog grada.
Kategorija: KULTURA
Promocija knjige “Mali pas velikog srca”
Biblioteka šabačka danas će ogranizovati humanitarno druženje za napuštene pse „Lutalice – jer volimo kuce“. U programu će učestvovati Sunčica Ćirković, autorka knjige „Mali pas velikog srca“ i Luka i Marina iz „Muzičkog špajza“, koji su pripremili mini-koncert. Pored toga, biće organizovan i humanitarni bazar umetničkih predmeta, kao i razgovor sa volonterima iz Prihvatilišta za pse.
Sunčica Ćirković je rođena u Beogradu, gde i danas živi. Još u osnovnoj školi je pokazala ljubav prema knjigama i čitanju. Završila je Filološki fakultet u Beogradu i radi u Osnovnoj školi „Zvezdobrojci“. Piše priče, drame i romane za decu i odrasle. Marina Radinović i Luka Vitorović su članovi muzičkog sastava „Muzički špajz“, koji je među mališanima već poznat po numerama „Knjiški moljac“, „Komarac vegetarijanac“, „Nervozni suncokret“ i dr.
Znamenite srpske majke u Kulturnom centru
Akademski vajar Đorđe Zečević koncipira bogatu i
intrigantnu postavku reljefa izlivenih u gipsu, oplemenjenih patinom i povezanih temom, po kojoj izložba nosi naziv “Znamenite srpske majke”. Autor je rođen 1976. godine u Šapcu. Nakon završene gimnazije 1995. godine upisuje Akademiju umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Nikole Koke Jankovića, a diplomira u klasi Gordane Kaljalović Odanović 1999. godine, tom prilikom dobija Nagradu Akademije za
vajarstvo. Od tada, svoj rad publici prezentuje na više samostalnih i više od 30 kolektivnih izložbi. Učesnik je više kolonija i ima više izvedenih radova u javnom
prostoru- skulpturu Vir – Aneks biblioteke šabačke, monumentalne murale posvećene Dragi
Ljočić i Stani Milanović, spomen ploče . Dobitnik je nagrade Igor Belohlavek Šabačkog
muzeja kao i nagrade za crtež galerije Kulturnog centra Šabac. Od 1999. godine radi u Školi primenjenih umetnosti u Šapcu na predmetima vajanje, praktičan rad.
Sinteza nauke, tehnologije, ekologije i umetnosti
Izložba “Solarne konvergencije” Srđana Stefanovića predstavljene su u Kulturnog centra. Nakon nekoliko beogradskih galerija, umetnik svoja dela prezentuje u Šapcu na devetoj samostalnoj izložbi. Dvadesetak slika na kojima je predstavljeno fokusiranje sunčeve energije u jednu tačku nose simbločne nazive Energija, Zenit, Zlatni sat, Pucanje zore. Umetnički opus Srđana Stefanovića počiva na jedinstvenoj sintezi nauke, tehnologije, ekologije i umetnosti. U seriji “Solarne konvergencije” poseban akcenat se stavlja na korišćenje prirodnih pigmenata.
Arhiv čuva dokumenta Obrenovića i Karađorđevića
Jedan od najstarijih dokumeta koji poseduje Međuopštinski istorijski arhiv Šabac je iz perioda dinastije Obrenović. Reč je o Povelji ruskog grofa knezu Milošu iz 1822. godine. Još dosta značajnih dokumenata iz perioda dinastija Obrenović, ali i Karađorđević čuva ova ustanova, poput diploma, odlikovanja, ukaza, pisama i pasoša. Prikazani dokumenti kriju činjenice o njihovom dvorskom životu i porodičnim prilikama i predstavljaju istorijske izvore prvog reda za dalja naučna istrazivanja.
Erupcija ideja
Lanac Knjižare Vulkan nastao je u junu 2010. godine pod sloganom „Erupcija ideja“. Pored prestonice prodajni objekti se otvraju širom Srbije. Dve knjižare su dostupne u Šapcu u Roda centru i Gospodar Jevremovoj ulici broj 10. Osnovnu ponudu Vulkana čine knjige svih domaćih izdavača, a menadžment se vodio idejom da čitalačkoj publici na jednom mestu ponudi kvalitetan izbor. Ono što Vulkan čini drugačijim je veliki izbor knjiga na stranim jezicima, a zaposleni se trude da pomognu čitalačkoj publici u preporuci knjiga, ali i nabavci retkih primeraka.
Jankov nameštaj vraćen sa restauracije
Stalna postavka Narodnog muzeja Šabac sastoji se od nekoliko segmenata koji pokrivaju dug vremenski period i svedoče o dugoj tradiciji življenja na ovim prostorima. Među predmetima je i nameštaj Janka Veselinovića.
– Pisaći sto i salon Janka Veselonovića nakon restauracije i konverzacije ponovo su izloženi u Narodnom muzeju u Šapcu. Sredstava su obezbeđena preko konkursa Ministrastva kulture. Inače, pre više od šest decenije porodica Tufegdžić šabačkom muzeju prodala komade Jankovog nameštaja – kaže Tatjana Marković iz Narodnog muzeja Šabac.
Janković se družio sa velikim piscima tog vremena, a sam nameštaj ima veliku istorijsku vrednost, navode u muzeju, ako se uzme u obzir da su se bardovi srpske književnosti okupljali u salonima kojima su dominirali ovakvi komadi.
Kolonija Mandić u Šapcu
Umetnička dela pod nazivom “Aport”, “Herbi”, “Stare cipele”, “Slatki poljubac” će narednih desetak dana dominirati galerijskim prostorom Kulturnog centra, a potpisuju ih učesnici Umetničke kolonije Mandic, koji su se prošle godine okupili u Spaniji. Kolonija je već četiri decenije osim plodotvornog slikanja znajačna i zbog razmene iskustava, ali i sklapanje saradnje i iskrenih prijateljstava.
Dvodnevni Bazar u pešačkoj zoni
Tradicionalni Bazar starih i umetničkih zanata održaće se 13. i 14. februara u pešačkoj zoni ispred Pošte. Organizator manifestacije je Turističke organizacije grada Šapca. Na štandovima će biti izloženi unikatni predmeti, suveniri, pokloni, ali i specijlaiteti domaće radinosti. Bazar se održava pod sloganom “Stvar srca”.
Gospođina majka je preminula 11. februara
Premijera predsstave “Gospođina majka je preminula” premijerno će biti prikazana 11. februara u Šabačkom pozorištu. Neostvarena glumica i još neostvareniji slikar našli su se u braku, pod malim krovom i dalje neraspakovani i sa nezavršenim parketom, prosto pokušavajući da žive. Ali im ne ide baš najbolje jer njena mama im ne daje dovoljno novca. Razmaženi, sa neostvarenim snovima i nesposobni da išta samostalno urade, baš takvi postaju junaci ove naše priče… Do trenutka dok njoj ne premine majka, onda je moguće da postaju i anti-junaci, jer postavlja se pitanje za kim tuguju – za majkom ili za njenim parama?