Cine Grand bioskop na jesen u Šapcu

Nakon Beograda i Niša, i Čačak i Šabac će na jesen postati bogatiji za još jedan multipleks bioskop „Cine Grand “, koji će ljubiteljima zabave kinematografije i velikog platna pružiti nove mogućnosti doživljaja filmskih ostvarenja. U pitanju je domaći bioskopski lanac koji već ima bioskope u Beogradu i Nišu, a enterijeri u bioskopima čije je otvaranje planirano u Čačku 18. septembra i Šapcu 16. oktobra biće inspirisani prirodnim lepotama gradova. Naime, Cine Grand Big Čačak će kao i sam grad biti u duhu planinskih motiva, dok će Cine Grand Big Šabac odisati duhom reke, koje su prirodno okruženje ovog grada.

Promocija knjige “Mali pas velikog srca”

Biblioteka šabačka danas će ogranizovati humanitarno druženje za napuštene pse „Lutalice – jer volimo kuce“. U programu će učestvovati Sunčica Ćirković, autorka knjige „Mali pas velikog srca“ i Luka i Marina iz „Muzičkog špajza“, koji su pripremili mini-koncert. Pored toga, biće organizovan i humanitarni bazar umetničkih predmeta, kao i razgovor sa volonterima iz Prihvatilišta za pse.
Sunčica Ćirković je rođena u Beogradu, gde i danas živi. Još u osnovnoj školi je pokazala ljubav prema knjigama i čitanju. Završila je Filološki fakultet u Beogradu i radi u Osnovnoj školi „Zvezdobrojci“. Piše priče, drame i romane za decu i odrasle. Marina Radinović i Luka Vitorović su članovi muzičkog sastava „Muzički špajz“, koji je među mališanima već poznat po numerama „Knjiški moljac“, „Komarac vegetarijanac“, „Nervozni suncokret“ i dr.

Znamenite srpske majke u Kulturnom centru

Akademski vajar Đorđe Zečević koncipira bogatu i
intrigantnu postavku reljefa izlivenih u gipsu, oplemenjenih patinom i povezanih temom,  po kojoj izložba nosi naziv “Znamenite srpske majke”. Autor je rođen 1976. godine u Šapcu. Nakon završene gimnazije 1995. godine upisuje Akademiju umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Nikole Koke Jankovića, a diplomira u klasi Gordane Kaljalović Odanović 1999. godine, tom prilikom dobija Nagradu Akademije za
vajarstvo. Od tada, svoj rad publici prezentuje na više samostalnih i više od 30 kolektivnih izložbi. Učesnik je više kolonija i ima više izvedenih radova u javnom
prostoru- skulpturu Vir – Aneks biblioteke šabačke, monumentalne murale posvećene Dragi
Ljočić i Stani Milanović, spomen ploče . Dobitnik je nagrade Igor Belohlavek Šabačkog
muzeja kao i nagrade za crtež galerije Kulturnog centra Šabac. Od 1999. godine radi u Školi primenjenih umetnosti u Šapcu na predmetima vajanje, praktičan rad.

Sinteza nauke, tehnologije, ekologije i umetnosti

Izložba “Solarne konvergencije” Srđana Stefanovića predstavljene su u Kulturnog centra. Nakon nekoliko beogradskih galerija, umetnik svoja dela prezentuje u Šapcu na devetoj samostalnoj izložbi. Dvadesetak slika na kojima je predstavljeno fokusiranje sunčeve energije u jednu tačku nose simbločne nazive Energija, Zenit, Zlatni sat, Pucanje zore. Umetnički opus Srđana Stefanovića počiva na jedinstvenoj sintezi nauke, tehnologije, ekologije i umetnosti. U seriji “Solarne konvergencije” poseban akcenat se stavlja na korišćenje prirodnih pigmenata.

Arhiv čuva dokumenta Obrenovića i Karađorđevića

Jedan od najstarijih dokumeta koji poseduje Međuopštinski istorijski arhiv Šabac je iz perioda dinastije Obrenović. Reč je o Povelji ruskog grofa knezu Milošu iz 1822. godine. Još dosta značajnih dokumenata iz perioda dinastija Obrenović, ali i Karađorđević čuva ova ustanova, poput diploma, odlikovanja, ukaza, pisama i pasoša. Prikazani dokumenti kriju činjenice o njihovom dvorskom životu i porodičnim prilikama i predstavljaju istorijske izvore prvog reda za dalja naučna istrazivanja.

Erupcija ideja

Lanac Knjižare Vulkan nastao je u junu 2010. godine pod sloganom „Erupcija ideja“. Pored prestonice prodajni objekti se otvraju širom Srbije. Dve knjižare su dostupne u Šapcu u Roda centru i Gospodar Jevremovoj ulici broj 10. Osnovnu ponudu Vulkana čine knjige svih domaćih izdavača, a menadžment se vodio idejom da čitalačkoj publici na jednom mestu ponudi kvalitetan izbor. Ono što Vulkan čini drugačijim je veliki izbor knjiga na stranim jezicima, a zaposleni se trude da pomognu čitalačkoj publici u preporuci knjiga, ali i nabavci retkih primeraka.

Jankov nameštaj vraćen sa restauracije

Stalna postavka Narodnog muzeja Šabac sastoji se od nekoliko segmenata koji pokrivaju dug vremenski period i svedoče o dugoj tradiciji življenja na ovim prostorima. Među predmetima je i nameštaj Janka Veselinovića.

– Pisaći sto i salon Janka Veselonovića nakon restauracije i konverzacije ponovo su izloženi u Narodnom muzeju u Šapcu. Sredstava su obezbeđena preko konkursa Ministrastva kulture. Inače, pre više od šest decenije porodica Tufegdžić šabačkom muzeju prodala komade Jankovog nameštaja – kaže Tatjana Marković iz Narodnog muzeja Šabac.

Janković se družio sa velikim piscima tog vremena, a sam nameštaj ima veliku istorijsku vrednost, navode u muzeju, ako se uzme u obzir da su se bardovi srpske književnosti okupljali u salonima kojima su dominirali ovakvi komadi.

Kolonija Mandić u Šapcu

Umetnička dela pod nazivom “Aport”, “Herbi”, “Stare cipele”, “Slatki poljubac” će narednih desetak dana dominirati galerijskim prostorom Kulturnog centra, a potpisuju ih učesnici Umetničke kolonije Mandic, koji su se prošle godine okupili u Spaniji. Kolonija je već četiri decenije osim plodotvornog slikanja znajačna i zbog razmene iskustava, ali i sklapanje saradnje i iskrenih prijateljstava.

Dvodnevni Bazar u pešačkoj zoni

Tradicionalni Bazar starih i umetničkih zanata održaće se 13. i 14. februara u pešačkoj zoni ispred Pošte. Organizator manifestacije je Turističke organizacije grada Šapca. Na štandovima će biti izloženi unikatni predmeti, suveniri, pokloni, ali i specijlaiteti domaće radinosti. Bazar se održava pod sloganom “Stvar srca”.

Gospođina majka je preminula 11. februara

Premijera predsstave “Gospođina majka je preminula” premijerno će biti prikazana 11. februara u Šabačkom pozorištu. Neostvarena glumica i još neostvareniji slikar našli su se u braku, pod malim krovom i dalje neraspakovani i sa nezavršenim parketom, prosto pokušavajući da žive. Ali im ne ide baš najbolje jer njena mama im ne daje dovoljno novca. Razmaženi, sa neostvarenim snovima i nesposobni da išta samostalno urade, baš takvi postaju junaci ove naše priče… Do trenutka dok njoj ne premine majka, onda je moguće da postaju i anti-junaci, jer postavlja se pitanje za kim tuguju – za majkom ili za njenim parama?