Leontina obogaćuje repertoar za decu

Leontina je muzikom počela da se bavi u srednjoj školi 1986. godine, tada je objavila svoje prve pesme. Bila je kompozitor i tekstopisac na izborima za Pesmu Evrovizije 1991. i 1992. godine, a kao vokalni solista osvojila je nagrade za interpretaciju na festivalima Mesam i Beogradsko proleće. Godine 2006. Leontina je osnovala dečji hor Čarolija koji ima više od trista članova.

– Deca danas deca mogu preko internet servisa da slušaju bilo šta, što nije adekvatno njihovom odrstanju. Zato se sa kolegama Jelenom Tomašvić, Sergejem Ćetkovićem, Ivanom Peters i Tijanom Dapčević trudim da najmlađoj publici ponudima nešto kvaliteno i novo i da kroz festivale i manifestacije obogaćujemo repertoar za decu – kaže Leontina.

Festival, a potom hor Čarolija su dali veliki doprinos dečjoj muzičkoj sceni ?

– Uvek ističem da Čarolija nije jedan hor, već da Čarolija postoji u nekoliko gradova. Imamo priliku da sarađujem kroz Udruženja nastavnika muzičke kulture sa kolegama iz Srbije. Moram da pohvalim horiće iz Šapca i Koceljeve sa kojima sam nedavno nastupala u Šapcu – priča Leontina.

Deca loših uzora do sredine decembra

Izložba “Deca loših uzora” Petra Mošića, prošlogodišnjeg dobitnika Nagrade „Igor Belohlavek“ dostupna je Šapčanima do 13. decembra. Priznanje, koje je dobio Mošić, dodeljuje se najuspešnijem mladom autoru u okviru Oktobarskog salona, koji organizuje Narodni muzej u Šapcu.

Petar Mošić (1981, Beograd) završio je doktorske umetničke studije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, pod mentorstvom profesorke Anđelke Bojović. Učestvovao je na 20 samostalnih i preko stotinu grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja: Nagrada Igor Belohlavek na 65. Oktobarskom salonu u Šapcu (2022), Nagrada za crtež na temu Ecce Homo u Kranju (2022), Nagrada za slikarstvo Zadužbine Momčilo Momo Kapor (2020), priznanje za najuspešnijeg gostujućeg umetnika na Glo’Art međunarodnoj rezidenciji u Belgiji (2019), Zlatna paleta sa Prolećne izložbe ULUS-a (2016), Nagrada za slikarstvo na II Otvorenom oktobarskom salonu (2013) i prva Nagrada za karikaturu Mali Pjer (1996).

Svedočanstvo o istoriji društvenog života Šapca

“Šabački vremeplov – baština za budućnost”- Stalna postavka Narodnog muzeja Šabac sastoji se od nekoliko segmenata koji pokrivaju dug vremenski period i svedoče o istoriji društvenog života u svim njegovim aspektima u više hiljada godina dugoj tradiciji življenja na ovim prostorima. Izložba se sastoji od šest segmenata, odnosno soba u kojima su izloženi predmeti karakteristični za određene vremenske periode. Pažnju prvenstveno privlači interaktivna slika “Velikani Podrinja” koja prikazuje značajne ličnosti iz šabačkog kraja, iz oblasti kulture, književnosti, politike. Najstariji predmet koji je izložen je natkolenica mamuta nađena na ušću Drine u Savu za koju se pretpostavlja da je stara između sedam i osam hiljada godina pre nove ere.

Foto: Printscreen/muzejisrbije.rs

Mali princ otvorio humanitarno veče

Učenici i kolektiv Nikolajeve škole su poznati po humanosti. Organizatori su brojnih akcija, a ove godine su kulturno – umetičkim programom u Kulturnom centru prikupljali sredstva za devojčicu,  kojoj će novac značiti za dalje lečenje.

– Na predlog Centra za socijalni rad smo odlučili da novac doniramo porodici deteta, koje nastavlja lečenje, kaže Nenad Jović, direktor Osnovne škole Nikolaj Velimirović.

Pred publikom su nastupili članovi dramske sekcije, školski hor, instrumentalisti i recitatori. Inače, predstava Mali princ, koju su sinoć videli Šapčani imala je premijeru na Sajmu knjiga u Beogradu.

Vinaverov svet na tri lokacije

Bogat program organizatori najavljuju na manifestaciji “Vinaverov svet 2023”. Direktorka Fondacije “Stanislav Vinaver” Aleksandra Pavlović najavila je gostovanje velikog broja umetnika koji će se predstaviti šabačkoj publici u Narodnom muzeju, Biblioteci šabačkoj i Muzičkoj školi “Mihailo Vukdragović”

– Važno je da se prilikom organizovanja manifestacija koje obeležavaju značajne datume za život našeg grada ili se neguje kultura sećanja pojedinih ličnosti koje su ostavile bitan trag u umetničkom stvaralaštvu, uključe svi ili bar veći broj institucija kulture. Verujem da se iz programa vidi da smo ove godine uspeli u tome, te da je to doprinelo njegovoj sadržajnosti – navela je direktorka Fondacije “Stanislav Vinaver” Aleksandra Pavlović .

Zbirka sa 27 autorskih priča

Zbirka priča “Trenutak kad je meni počeo rat” biće predstavljena u Kulturnom centru Šabac u četvrtak 16. novembra od 18 časova.  Zbirka sadrži 27 autorskih priča sa postjugoslovenskog prostora, od kojih je 15 naručeno od istaknutih autorki i autora, a 12 odabrano na anonimnom konkursu. Veliki broj priča govori iz vizure deteta i tinejdžera, transponujući svoje shvatanje ratnog stanja iz doba od pre trideset godina, sa istorijskim znanjem i iskustvom sadašnjice.

Bolest, vojska, policija, izbeglice i fiskulturne sale, ali i ljubav, plaža i kupanje, turniri u stonom tenisu i fudbalu, deo su ratnog iskustva o kojima možete čitati u ovoj zbirci. Urednici zbirke su Vladimir Arsenić i Ana Pejović, a vođa projekta je Slaven Rašković. Knjigu je dizajnirala Olivera Batajić Sretenović, a ilustracije su uradili studenti Fakulteta primenjenih umetnosti.

Balon preleto 150 kilometara

Šabac je posetila Tijana Stanivuk iz okoline Subotice, u čije je dvorište sleteo balon pušten na Čivijaškom karnevalu. Balon boje zlata sa porukom, pustila je među oblake Natalija Nedeljković iz Majura. Dan kasnije, posle leta od 150 kilometara u Gornjoj Rogatici, balon pronalazi Tijana. Kaže da je lepe priče čula o Šapcu, pa se danas u to i uverila. Posetila je ustanove kulture, šabačke ulice i ugostiteljske objekte.

Vetrenjača okupila veliki broj posetilaca

Novu knjigu pesama “Vetrenjača” u prepunoj sali Kulturnog centra u Šapcu promovisala je Maja Josić. Knjiga je objavljena kao jedna od aktivosti projekta Udruženja za pomoć osobama sa autizmom, koji je od grada Šapca podržan preko Kancelarije za mlade. Ovo udruženje već tri godine uspešno sarađuje sa volonterima, mladim ljudima, ali i kroz edukativne radioniceni predavanja pomažu i roditeljima, napominje Mirjana Janjić, koordinatorka Kancelalarije za mlade.

Avanturistički roman Snežana Ristić Roksandić

Ko je Nataša Jankov i zašto živi po pravilu – Uzmi sve što ti život pruža ?, saznaćete ako pročitate novi roman “Nata iz inata” Snežane Ristić Roksandić. Autorka se predstavlja trećom knjigom, nakon velikog uspeha prethodnih naslova “Voljena i svoja” i “Istina je negde između”, koji su takođe objavljeni u izdanju niške Talije.

Snežana nam u kratkim crtama otkriva još neke delove romana:

– Nata je inteligentna i odana. U kontaktu sa drugima joj nedostaju smirenost i ljubaznost. U njenoj prirodi je da zaštiti sebe, ali i slabe i nemoćne. Posle niza nevolja, možda nauči da kontroliše emocije, među kojima je dominantan bes.

Zaljubila se, pa se oprašta od pisanja ?

Katarina Isailović već sedam dana strpljivo potpisuju knjige na 66. Sajmu knjiga u Beogradu. Podjednako su tražene sva četiri naslova, koje je mlada Šapčanka napisala za šest godina.

– Nisam očekivala tako veliki upseh. Mislila sam da će se sve završiti sa jednom knjigom. Najnovija nosi naziv “Poslednja pesma o nama”, i možda je ovo oproštaj od pisanja.

Zašto? Ponestaje inspiracije ili?

– Zaljubila sam se, srećna sam. Samo kada sam bila tužna pisala sam.

Važiš za traženu autorku. Nemoj da razočaraš čitaoce.

– Volim da se upoznajem sa mojim čitateljkama, da vidim njihove rekcije. Tada shvatim koliko vredi sve ovo što sam do sada radila i koliko sam uspešna. Na Sajmu sam potpisala na stotine autograma i posveta.

Koliko se tvoje knjige razlikuju jedna od druge?

– Smatram da je svaka knjiga moje odrastanje. Prva je izašla na moj 18 rođendan. Sada imam 24 godine, i tu se vidi moje sazrevanje, moj život i kako sam prihvatala svet oko sebe. Zajedničko za sve je ljubav, koja je jedini pokretač svega.

Ko čita tvoje knjige?

– Moja publika su mlade devojka, mojih godina. Mada vidim da se i devojčice interesuju. Posebno sam srećna kada vidim žene, godina moje mame da čitaju i interesuju se za sadržaj.