Ženski razgovori u Šapcu 10. juna

Predstava ,,Ženski razgovori” u Šabačkom pozorištu biće izvedena u petak 10. juna. Igraju: Svetlana Ceca Bojković, Vesna Čipčić, Milan Caci Mihailović.
Predstava je nastala po tekstovima Duška Radovića i važi za jednu od onih koja nikoga na ostavlja ravnodušnim i koja će vas nasmejati do suza.
U pitanju je urnebesna komedija koja redovno puni dvorane i uspešno zabavlja publiku. Uz antologijske rečenice Duška Radovića, muške razgovore, ženske razgovore, šarmantan i zabavan igrokaz troje naših vrhunskih glumaca dovodi do toga da publika uvek nasmejana napusti salu.

Sredu rezervišite za Nešu Bridžisa

Stand up komičar Neša Bridžis nastupiće u bašti Kulturnog centra u Šapcu, u sredu 25. maja. Potražite ulaznice u galeriji i knjižari Kulturnog centra po ceni od 700 dinara. Neša Bridžis je majstor imitacija i odličan improvizator. U dosadašnjoj karijeri održao je oko 1.500 profesionalnih nastupa. Sa svojim predstavama je obišao celu Srbiju, a nastupao je i u inostranstvu.

Od Kupinova, preko Praga do Šapca

Muzejska savetnica Tatjana Marković je u Narodnom muzeju Šabac održala predavanje o slikaru Stevanu Čaliću, koji je najplodnosnije godine života proveo u Šapcu. Prikazan je i  deo filma “Prag i srpski slikari.

– Zahvalna sam svima koji su odvojili vreme da provedu uz priču o Stevanu Čaliću na putu od Kupinova preko Praga do Šapca. Posebnost večeri ogledala se na svima nama i zato veliki naklon. Pj prvi put su posetioci čuli do sada nepoznate detalje o slikaru – rekla je u svom obraćanju Tatjana Marković.

Stari most, simbol Šapca

Dopremanje gvozdene konstrukcije iz Nemačke za podizanje drumsko – železničkog mosta počelo je avgusta 1922. godine. Gradnja je zbog nedostatka finansija počela krajem novembra 1923. Zbog neredovnog odobravanja i priticanja finansijskih sredstava od strane države gradnja se otegla, pa je most završen i pušten za drumski saobraćaj 15. jula 1932. Izgradnjom železničkog kraka Šabac — Klenak preko mosta do železničke stanice Šabac, 31. maja 1934. godine omogućen je železnički saobraćaj preko mosta, kada je most i osveštan. Početkom juna iste godine preko mosta prelazi prvi šetni voz, a odmah nakon njega i dvorski voz koji dovozi u Šabac kralj Jugoslavije Aleksandara I Karađorđevića koji je otvorio redovni saobraćaj na pruzi Šabac — Ruma.

Izložba “Mesta koja volimo” u Kulturnom centru

Irena Kuzmanović se u Šapcu, u galeriji Kulturnog centra predstavlja izložbom „Mesta koja volimo“. Otvaranje postavke je petak 20. maja 2022. godine u 19 časova. Irena je diplomirala na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu na odseku Primenjeno slikarstvo 2012. godine. Na istom fakultetu magistrirala je 2015. Postavka u Prodajnoj galeriji ,,Beograd” je njena treća samostalna izložba. Autorka se u svom radu bavi fenomenima sećanja, identiteta i protoka vremena.

Ples za Ginisa

Šabački maturanti sutra će igrati Kadril, tradicionalan ples maturanata. Prethodno će učenici završnih razreda srednjih škola defilovati Masarikovom i Karađorđevom ulicom. Proteklih dana, maturski ples su momci i devojka vežbali sa instruktorkom Anom Todorović. Grad Šabac je obezbedio opremu za maturante, ali i pružio potrebnu logistiku. Desetom paradom, Šabac se pridružuje vršnjacima iz Srbije u obaranju Ginisovog rekorda u masovnom plesu.

Garderober na repertoaru Šabačkog pozorišta

Predstavu  “Garderober” britanskog pisca Ronalda Harvuda, koja se nalazi narepertoaru Šabačkog pozorita režirao je Miško Milojević . Radnja komada, odvija se tokom januarske noći 1942. godine u jednom engleskom provincijskom pozorištu gde se, pod pretnjom stalnih nemačkih vazdušnih napada, šekspirijanska trupa, pod vođstvom ostarelog glumca – upravnika Sera, sprema da odigra 227. predstavu „Kralja Lira“ Vilijama Šekspira.

Foto: Printscreen/sabackopozoriste.rs

Maturantska parada u petak

Zbog održavanja manifestacije ,,Maturantska parada 2022” u petak, 20. maja, u Šapcu će privremeno biti zabranjen saobraćaj u nekoliko gradskih ulica.

Za vreme održavanja manifestacije u periodu od 11.15 do 11.45 časova za saobraćaj će biti zatvorene sledeće  ulice:

– Pocerska (od raskrsnice sa Svetogorskom do raskrsnice sa ulicama: Cerska i Masarikova),

– Masarikova (od raskrsnice sa ulicama: Cerska i Pocerska do raskrsnice sa ulicama: Karađorđeva, Cara Dušana i Gospodar Jevremova),

– Cara Dušana (od raskrsnice sa ulicama: Gospodar Jevremova, Masarikova i Karađorđeva do raskrsnice sa Ulicom Trg đačkog bataljona),

– Dositejeva (od raskrsnice sa Kumanovskom do raskrsnice sa Pocerskom),

– Cerska (od raskrsnice sa Ulicom Jovana Cvijića do raskrsnice sa Ulicom Miloša Obilića),

– Đukanovića sokak (od raskrsnice sa Ulicom Alekse Šantića do raskrsnice sa Ulicom Masarikova),

– Oslobođenja (od raskrsnice sa Ulicom Masarikova do raskrsnice sa Ulicom Miloša Obilića),

– Braće Nedića (od raskrsnice sa Ulicom Masarikova do raskrsnice sa Ulicom Miloša Obilića),

– Vojvode Mišića (od raskrsnice sa Ulicom Vlade Jovanovića do raskrsnice sa Ulicom Masarikova),

– Koste Abraševića (od raskrsnice sa Ulicom Masarikova do raskrsnice sa Ulicom Takovska),

– Patrijarha Pavla (od raskrsnice sa Ulicom Masarikova do raskrsnice sa Ulicom Ljubisava Andrića),

– i Ulica Trg đačkog bataljona (od raskrsnice sa deonicom sa dvosmernim saobraćajem koja povezuje dve jednosmerne ulice do raskrsnice sa Ulicom cara Dušana – deonica ulice naspram ,,Tržnice” posmatrano u smeru od Ulice Laze Lazarevića ka Ulici cara Dušana).

Moderan razvoj Šapca počinje posle Drugog svetskog rata

Po završetku Drugog svetskog rata, kao i u celoj Jugoslaviji, Šabac se ističe u izgradnji i obnovi ratom uništenih dobara. Nosilac razvoja modernog Šapca bila je fabrika „Zorka”. Ogroman broj komfornih porodičnih kuća gradi se kako u samom gradu, tako i na dotadašnjoj periferiji Trijangli, Kasarskim i Šipurskim livadama, Letnjikovca. Naselja koja su do tada fizički bila odvojena od Šapca po nekoliko kilometara sada počinju da se spajaju sa gradom kao što je slučaj sa Dumačom, Pocerskim Pričinovićem, Jevremovcem, Bogosavcem, Majurom itd. Poslednjih godina Šabac se infrastrukturno veoma razvio. Savremeni izgled, koji ga vraća nekadašnjem nadimku „Mali Pariz”, upotpunjen lepim uređenjem same gradske četvrti, odaje sliku modernog srednjoevropskog grada.