Vez je jedna od najstarijih i najpopularnijih tradicionalnih tehnika kao način ukrašavanja podloge, koji od zaborava čuvaju sertifikovane vezilje iz Šapca. Motivi dobijeni vezom predstavljaju vrlo važan ukras na odeći i tekstilnom pokućstvu u tradicionalnoj kulturi Srbije. Šabačke vezilje, koje znanje prenose n mlađe generacije kažu da je zlatovez vez sa zlatnom ili srebrnom ukrasnom niti takozvanom srmom na tekstilu. Uglavnom se koristi za ukrašavanje narodne, liturgijske, istorijske ili vladarske odeće.
Mačvanski Pričinovič, selo luksuznih kuća
Najluksuzunije selo sa kućama koje vrede i do milion evra nalazi se u okolini Šapca. Mačvanski Pričinović krasi preko 50 vila u kojima se živi samo tokom letnjih meseci. Međutim, vlasnici ne dozvoljavaju da dvorišta budu neuređena pa angažuju meštane, koje plaćaju za održavanje bašti i vrtova. Vlasnici kuca ističu da planiraju povratak u Srbiju, ali njihovi naslednici ne pokazuju za sada interesovanje za život na dedovini.
– Uglavnom su ljudi otišli za Austriju, Nemačku i Italiju. Reč je o Romima koji su se snašli u Evropi. Samo za Vaskrs i tokom godišnjih odmora dolaze u rodni kraj – kaže Mariel Vujičić iz Mačvanskog Pričinovića.
Cerski manastiri, svedoci burne istorije
Šabačka Turistička organizacija na svom sajtu promoviše turističku turu Cer i cerski manastiri, koja predviđa poseta sakralnim obketima koji se nalaze na području grada Šapca i planine Cer – šabačkoj crkvi koja je posvećena žrtvama Prvog svetskog rata, spomen kosturnici u Mačvanskom Prnjavoru, manastirima Petkovici i Radovašnici koji su pravi biseri srednjevekovnog crkvenog graditeljstva na prostoru planine Cer. I u ovoj turističkoj turi, nezaobilazna lokacija je spomen kompleks na Tekerišu.
Tekeriški peškir stigao do Japana
Repliku Tekeriškog peškira, kao uspomenu na Prvi svetski rat i moralu srpskog vojnika izrađuju invalidi rada Šapca u radionici Stari zanati. Ima oznaku geografskog porekla i nalazi se na Međunarodnoj listi kulturne nematerijalne baštine. Tekeriški peškir našao se u protokolarnim poklone visokim zvaničnicima, pa su stigli do Japana, Italije, Slovenije i Grčke.
– Tkani peškir, koji je 1914. godine pripremila za udaju Persa Spajić iz Tekeripa spasao je život učesniku Cerske bitke Mileti Milutinoviću iz sela Sedlare kod Svilajnca. Vojnik Drugog prekobrojnog puka bio je ranjen gelerom u obe noge. Teško ranjen, u povlačenju uspeo je da stigne do sela i skloni ce u kuću u kojoj nikoga nije bilo. Da bi spasao život, otvorio je sanduk sa devojačkom spremom i sa dva peškira previo rane – priča Miroslava Savković iz radionice Stari zanati.
Održana tribina “Žena ženi”
Tribina Zavoda za javno zdravlje Šabac “Žena ženi – tvoje zdravlje je u tvojim rukama” održana je u Velikoj sali Kulturnog centra. U okviru tribine će biti održana tri predavanja specijalista iz Zavoda za javno zdravlje. O prevenciji HPV infekcije i zaključcima iz akcije „Otvorena vrata za preventivne ginekološke preglede“ sprovedene u Mačvanskom okrugu govoriće dr Dragana Radojičić govorila je pomoćnik direktora za poslove javnog zdravnja iz oblasti epidemiologije i mikrobiologije. Dr Ana Pajičić, specijalista socijalne medicine prisutnima je približila temu „Rak dojke-da li je problem svih nas?“ dok je dr Snežana Panić specijalista higijene, subspecijalista ishrane zdravih i bolesnih ljudi i načelnica Centra za higijenu i humanu ekologija govorila o značaju pravilne ishrane za zdravlje žena.
Održan Forum poslodavaca
Forum poslodavaca organizovan u Nacionalnoj službi za zapošljavanje u Šapcu okupio je 20-tak poslodavaca i desetak socijalnih prtanera koji su važna karika zapošljavanja i praćenja stanja na tržištu rada. Nakon uvodnog dela i predstvljanja mogućnosti koje nudi služba, drugi deo foruma bio je rezervisan za dikusiju i upoznavanje poslodavaca sa javnim pozivima raspisanim krajem februara. Romi su takođe upoznati sa konkursima koji su otvoreni do sredine aprila, odnosno do kraja novembra.
Jankov nameštaj vraćen sa restauracije
Stalna postavka Narodnog muzeja Šabac sastoji se od nekoliko segmenata koji pokrivaju dug vremenski period i svedoče o dugoj tradiciji življenja na ovim prostorima. Među predmetima je i nameštaj Janka Veselinovića.
– Pisaći sto i salon Janka Veselonovića nakon restauracije i konverzacije ponovo su izloženi u Narodnom muzeju u Šapcu. Sredstava su obezbeđena preko konkursa Ministrastva kulture. Inače, pre više od šest decenije porodica Tufegdžić šabačkom muzeju prodala komade Jankovog nameštaja – kaže Tatjana Marković iz Narodnog muzeja Šabac.
Janković se družio sa velikim piscima tog vremena, a sam nameštaj ima veliku istorijsku vrednost, navode u muzeju, ako se uzme u obzir da su se bardovi srpske književnosti okupljali u salonima kojima su dominirali ovakvi komadi.
Kolonija Mandić u Šapcu
Umetnička dela pod nazivom “Aport”, “Herbi”, “Stare cipele”, “Slatki poljubac” će narednih desetak dana dominirati galerijskim prostorom Kulturnog centra, a potpisuju ih učesnici Umetničke kolonije Mandic, koji su se prošle godine okupili u Spaniji. Kolonija je već četiri decenije osim plodotvornog slikanja znajačna i zbog razmene iskustava, ali i sklapanje saradnje i iskrenih prijateljstava.
Besplatna projekcija u četvrtak 20. marta
Predstavljamo vam film Sokolovo jezero. Bastijen i Kloi provode letnji raspust sa svojim porodicama na jezeru u Kvebeku. Stidljivi trinaestogodišnji Bastijen i njegova porodica odsedaju u kućici kraj jezera, gde Bastijen upoznaje odvažnu šesnaestogodišnju Kloi. Ona voli folklor i lokalne legende i govori Bastijenu da duh opseda obližnje jezero. Uprkos jazu u godinama, dvoje tinejdžera stvaraju čvrstu vezu. Kako je spreman da prevaziđe svoje najgore strahove da bi zaslužio mesto u Kloinom srcu, raspust postaje buran ključni trenutak za mladog dečaka.
Film dočarava melanholiju i samoću tinejdžera koji se oprašta od detinjstva. Toplina letnjih dana i njihov spor tempo impresivno su predstavljeni bogatim bojama filma. Sokolovo jezero se prikazuje u okviru programa namenjenog mladima Teen Kino, a na programu je u četvrtak 20. marta u 18 sati.
Roman o mladoj babici i teško bolesnoj pacijentkinji
Kristine Simić promovisala je roman “Nestvarna” kojic govori o odnosu mlade babice i teško bolesne pacijentkinje koja svakodnevno piše pisma svom nerođenom detetu. Autorka sa trudnicom proživljava najteže trenutke u borbi za život. Nakon prvog romana “I posle tebe ti” u izdanju kuće “Samo korak”, Kristina objavljuje roman “Nestvarna”. Inspiraciju pronalazi u svetu koji je okružuje, a pored pisanja, radi kao babica u bolnici “Dr Laza K. Lazarević”, a profesionalni rad joj je bio inspiraciju za novu knjigu.